Vremeplov

Riccardo Zanella: ponosni Fiuman ili Hrvatožder?

riccardozanella
Foto: www.lokalpatrioti-rijeka.com

Rijeka je prije nešto više od mjesec dana dobila novi trg.

Nije ovdje riječ o novom građevinskom pothvatu već o političkom manevru i umijeću mogućega. Bivši Muzejski trg ispred Guvernerove palače ponio je tako ime Riccarda Zanelle za što su glasali vijećnici SDP-ove koalicije, HNS-a i Liste za Rijeku.

Najglasniji oponenti bili su riječki HDZ-ovci koji su vladajuće optužili da su se odrekli antifašizma. Sam prijedlog i kasnije odluka izazvala je brojne prijepore u samoj vijećnici, medijima te na društvenim mrežama.

Trg Riccarda Zanelle

Tko je bio Riccardo Zanella?

Prema dostupnim informacijama Zanella je bio prilično kontroverzna povijesna ličnost. Najviše informacija o njemu pružili su nam Zlatko Moranjak i Damir Cupać, novinar Novog lista u članku objavljenom 1. lipnja 2019.

Zanella je rođen u Rijeci 27. lipnja 1875., a umro u Rimu 30. ožujka 1959. Najpoznatiji je po tome što je obnašao dužnost predsjednika Slobodne države Rijeke između 1921. i 1922. Otac Giovanni je bio Talijan iz Vicenze, a majka Teresa (djev. Antoncich) slovensko-furlanskog porijekla.

Riccardo Zanella je završio trgovačku školu u Rijeci i Visoku ekonomsku akademiju u Budimpešti. Osnovao je i uskoro postao vođom autonomaške stranke u Rijeci, a od 1905. godine je bio i zastupnikom u skupštini.

Bio je uspješni trgovac i poslovni čovjek, novinar i nakladnik, vlasnik danas aktivnog lista La voce del popolo. Svjetsku slavu i politički vrhunac doživio je 1921. kada je postao predsjednik Slobodne države Rijeka koja je nastala nakon D’Annunzijeve aneksije.

Za vrijeme 2. svjetskog rata biva zatvoren u Francuskoj, a nakon rata živio je u Rimu pokušavajući lobirati za tzv. pitanje Slobodne države Rijeka. Živio je i radio u turbulentnim vremenima te je vješto manevrirao na političkoj sceni prilagođavajući stavove gdje je to bilo potrebno.

Bio je tako etiketiran kao antifašist zbog sukoba s D’Annunziom, fašist i nacionalist zbog borbe za talijanski identitet grada, komunist zbog republikanizma, politički pragmatik, mason i dr.

IMG_6699

Natjecanje u etiketiranju Zanelle najsnažnija je poveznica ovog odnedavno zaslužnog Riječanina s Opatijskom rivijerom. Poučni, gospodarski i politički list Naša sloga bio je u to vrijeme najvažnije glasilo istarskih Hrvata koji su činili veliku većinu stanovništva tadašnje Opatijske rivijere.

Osnivač i najslavniji glavni urednik bio je veliki kastavski narodnjak Matko Mandić. Vezano uz ovu temu posebno je zanimljiv broj 15/1909 Naše sloge koji je svjetlo dana ugledao 8. travnja 1909. u Puli.

U vijestima iz Voloskog kotara stoji da je tadašnje Gradsko vijeće Grada Rijeke većinom glasova odlučilo da se riječki električni tramvaj produži do istarske granice na Kantridi gdje bi se trebao spojiti s tramvajem koji je prometovao do Matulja i do Lovrana.

Trošak ove gradnje iznosio je 48 000 kruna. Protiv ove odluke glasao je tadašnji vijećnik Riccardo Zanella kojeg glavni urednik Jerko Mahulja naziva Hrvatožderom. Zanella je prema navodima iz relevantnog izvora Naše sloge protiv prijedloga glasao jer bi se tim tramvajem koristili i istarski Hrvati. “Lude li pameti tog smušenjaka!” Zanimljivim opisom tekst zaključuje Mahulja.

Jedinstveni i objektivni sud o životu i djelu Zanelle vjerojatno nikada neće biti donesen, a on će zauvijek ostati kontroverzna ličnost u riječkoj povijesti.

Riječki političari pokazali su veliku nezrelost donošenjem odluke o promjeni imena Muzejskog trga u Trg Riccarda Zanelle jer se neosporno radi o osobi koja je onda, a i danas bila predmet prijepora. Napisi iz Naše sloge, iako ne dolaze od nositelja nikakvih političkih funkcija niti predstavnika naroda, ipak svjedoče o stavu hrvatskog življa prema Zanelli.

Kao i mnogo puta u novijoj povijesti, promjena imena ulice/trga  postalo je sredstvo političke komunikacije s biračima onih opcija koje biračima nemaju što drugo ponuditi.

55555

Zadnje novosti

To Top