MarketingMNK Gorovo
Vijesti

Predstavljena božićna poruka mons. dr. Ivana Devčića

nadbiskup

Povodom Božića obratio nam se nadbiskup msgr. dr. Ivan Devčić

Ovog tjedna u franjevačkom samostanu na Trsatu predstavljena je božićna poruka i čestitka riječkog nadbiskupa mons. dr. Ivana Devčića „Kulturno ozračje u kojem se dogodilo Isusovo rođenje kao izazov za nas“,  te najavljen svečani koncert „Božić je judi“, koji će se ove godine, osim Rijeke, prvi puta održati u Zagrebu.

Pozdravnu riječ uputio je domaćin, gvardijan franjevačkog samostana i čuvar svetišta Majke Božje Trsatske fra Bernard Barbarić. Tom prigodom riječkom nadbiskupu čestitao je 19. godišnjicu biskupske službe, Božić te skorašnji imendan i rođendan. Božićnu poruku riječkog nadbiskupa predstavila je dr. sc. Ksenija Rukavina Kovačević, predstojnica Katehetskog ureda i Ureda za katoličke škole Riječke nadbiskupije.

Riječ je o aktualnoj i izazovnoj poruci koja o Božiću progovara iz perspektive društveno kulturnih događanja vezanih uz proslavu Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020., ali i iz pastoralno vjerničke perspektive, čime se dovodi u svezu s pastirskim pismom upućenom svećenicima i vjernicima Riječke nadbiskupije na početku pastoralne godine 2019./2020. pod nazivom „Kultura pastorala i pastoral kulture“. Čitatelja potiče na dublje promišljanje ne samo o povijesnim, političkim, društvenim ili religijskim okolnostima u kojima se dogodilo Isusovo rođenje, nego i o kulturnom ozračju, rekla je dr. sc. Rukavina Kovačević. Prvi naglasak poruke jest na kulturi prihvaćanja svega što dolazi iz Božjih ruku po uzoru na Marijino: ‘Evo službenice Gospodinje, neka mi bude po riječi tvojoj’. „Nadbiskup Devčić u ovom Marijinom činu prihvaćanja i poslušnosti Božjoj volji prepoznaje kulturno ozračje prihvaćanja, odnosno otvorenosti za sve ono što dolazi iz Božjih ruku, za dobro, a u Mariji prvu protagonisticu takve kulture. To je kultura, kako nadbiskup Devčić u svojoj poruci piše, koja rađa ‘bezbrojnim djelima milosrđa i solidarnosti prema najslabijima i najpotrebitijima u društvu’, siromašnima i prognanima, nevoljnima i ožalošćenima, onima pred kojima drugi okreću leđa ili ih se plaše jer su kulturno ili vjerski različiti od njih. Kultura prihvaćanja najzornije je prikazana u Isusovu životu. Tako nadbiskup Devčić piše: ‘Rodivši se u siromaštvu i živeći kao siromah, Isus se toliko poistovjetio i solidarizirao s takvima, čak i s migrantima, da ih je nazvao svojom braćom’. Iščitavajući prvi dio poruke čitatelj se može s pravom zapitati: nakon 2000 godina od prvog Božića i uzimajući u obzir dosadašnje civilizacijske dosege, možemo li mi danas reći da smo kao pojedinci i društvo uistinu protagonisti ove i ovakve kulture?“

Ako nismo, možda smo protagonisti neke druge kulture, oprečne ovoj prethodno navedenoj, a to je kultura odbacivanja te riječki nadbiskup u svojoj poruci mentalitet kulture odbacivanja dovodi u svezu s individualizmom i željom za lagodnošću, komocijom i osobnim užitkom, rekla je dr.sc. Rukavina Kovačević govoreći o sadržaju nadbiskupove poruke. „Nadbiskup u svojoj poruci mentalitet kulture odbacivanja dovodi u svezu s individualizmom i željom za lagodnošću, komocijom, osobnim užitkom. Nije li to i takvo stanje, ta i takva kultura i danas prisutna? Što sve današnji čovjek neće učiniti da stekne, osigura i zaštiti svoj vlastiti mir i komociju? Nadbiskup u ovom dijelu svoje poruke potiče svakog čitatelja da se preispita kolika je cijena očuvanja vlastitog mira i komocije? Propušta li zapravo biti protagonistom velikih djela milosrđa i ljubavi koja su jedina propusnica za vječnost?“

Kultura odbacivanja ide ruku pod ruku s kulturom eliminacije i nadbiskup Devčić opisuje Isusovo rano djetinjstvo i njegovu obitelj u kulturnom kontekstu straha za život, bježanja, tajnog migriranja, skrivanja, životne muke. Riječ je o kulturi koja ne trpi drugoga i drugačijega, ne trpi različitost, otvorenost prema drugomu i za drugoga. U tom dijelu poruke dramatično otvoreno i jasno pred čitatelja stavlja dvije činjenice: jedna je idolopoklonstvo, klanjanje različitim idolima, zadivljenost lagodnim užicima, a druga, vjekovna odbojnost i mržnja prema dobru koja u Isusovu slučaju završava time da na drvo križa pribiju upravo Njega, Izvor svakog dobra i istine. To je kultura eliminacije koja ogoljuje čovjeka od njegove biti i od njegova Stvoritelja. U ovom dijelu poruke nadbiskup Devčić potiče čitatelje na dublje promišljanje vlastitog života i na hrabrost revizije u vlastitom životu bez koje nema istinske obnove, a time niti boljitka pojedinca i društva, poručila je dr. sc. Rukavina Kovačević.

MarketingMariner keramika

Zaključujući je istaknula da unatoč svim protivštinama tadašnjega vremena u kojemu se dogodio prvi Božić, unatoč zlim namislima Isusovih protivnika da ga se mogu riješiti činom razapinjanja, činjenica je sasvim drugačija: nakon prvog Božića dogodio se drugi Božić, nakon drugog uslijedio je treći i tako već dvije tisuće godina, kako nadbiskup u zadnjem dijelu svoje poruke piše: „Dakle, nebo i zemlja, anđeli i ljudi zajednički kliču i raduju se Spasiteljevu rođenju.“ To je kultura poklonstva ili štovanja koja se temelji na dubokoj vjeri, čvrstoj nadi i djelima ljubavi. „Na samom kraju poruke nadbiskup zaključuje: ‘Ako u svjetlu rečenoga usporedimo naše vrijeme i naš odnos prema Isusu Kristu, ali i prema drugom čovjeku, možemo uočiti da se u tom pogledu nije dogodila nikakva bitna promjena. I danas imamo kulturu prihvaćanja i kulturu odbacivanja, kao i kulturu eliminiranja. (…) Ne možemo biti autentični slavitelji Božića, ako ne odbacimo kulturu neprihvaćanja i eliminacije, odnosno ako ne postanemo promicatelji kulture prihvaćanja i poklonstva’.“

U današnjem okruženju tzv. božićne čarolije s hrpom lampica, kuhanim vinom i domaćim kobasicama, ali bez štalice i Djeteta Isusa; s božićnim popustima i prigodnim akcijama, ali bez evanđeoske skromnosti i solidarnosti; s osjećajima zanosa, zajedništva i blagdanske ushićenosti ali nerijetko samo dok se božićna jelka ne osuši, a kuglice ne vrate u kutiju do iduće godine, ova je poruka nadbiskupa Devčića pravo duhovno i kulturno otriježnjenje i poticaj da svi skupa, kao pojedinci i kao društvo, pokušamo u 2020. godini biti puno bolji, kvalitetniji i nadasve kulturniji, zaključila je dr. sc. Rukavina Kovačević.

Tradicionalno, riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić uputio je božićnu čestitku na hrvatskom i talijanskom jeziku te vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti čestitao Božić kojega slave po julijanskom kalendaru 7. siječnja 2020.

Javlja Fiuman.hr.

55555

Zadnje novosti

To Top