MarketingMariner keramika
Na kafe

Marcel: “Opatija ne treba biti party destinacija, ali…”

8FED067D-350D-4799-AD3F-B7BCE97EAAB1
Marsel De Privitellio

Odavno su prošla vremena kada su mladi iz čitave regije i inozemstva dolazili u Opatiju u noćni provod

Više od deset godina svjedoci smo kako noćni život u Opatiji polako nestane, a biser Jadranskog mora pretvara se u destinaciju za turiste treće životne dobi. Mladi polako napuštaju Opatijsku rivijeru i uskoro noćni život neće biti nikome ni potreban. Marsel De Privitellio predvodnik je glazbenog kolektiva LIMINAL. Ima diplomu dva fakulteta, studirao je u Danskoj i nakon završenog studija vratio se u Opatiju gdje sudjeluje u organizaciji brojnih evenata. Magistar je društvenih znanosti. O svemu tome razgovarali smo u velikom intervjuu.

Osim što si DJ, završio si kineziologiju u Zagrebu i neko vrijeme radio u struci. Završio si preddiplomski studij ekonomskog fakulteta u Rijeci i upisao magisterij društvenih znanosti u Danskoj. Što si studirao?

Napravio sam nekoliko naglih zaokreta i na posljetku je moje formalno obrazovanje, vrlo vjerojatno, završilo s diplomom magistra znanosti iz globalnih studija i komunikologije. Riječ je o interdisciplinarnom studiju tijekom kojeg sam se ponajviše usmjerio na globalu sociologiju i antropologiju, te internet komunikaciju i nove medije. Na inozemnim sveučilištima se nude mnogi interdisciplinarni smjerovi u visokom obrazovanju pa sam iskoristio priliku i otišao na studij u Kopenhagen.15225C20-841D-4795-ADB2-FD7151012947

Festival Voloskana koji se u lipnju održao u Voloskom ispunio je sva očekivanja i ono što je najvažnije osvojio srca posjetitelja… Kada će se održati najavljeni drugi dio manifestacije?

Reakcije na festival su zaista odlične, i to posjetitelja različitih dobnih i interesnih skupina. Ispunili smo naš idejni cilj; htjeli smo napraviti mali, boutique festival koji će ponuditi zanimljiv i raznovrstan sadržaj u mjestu koje tako lako privlači umjetnike i glazbenike te njihovu publiku.

Iduća i posljednja ovosezonska Voloskana održat će se 31.08., a uskoro ćemo najaviti program koji će biti nalik prethodnom, uz neke manje ispravke i prilagodbe, te ćemo pozvati neke nove zanimljive izvođače i izlagače.

Brojni festivali elektroničke glazbe održavaju se na jadranskoj obali. Može li Festival Voloskana privući istu publiku koja dolazi na tako velike festivale?

Svakako ćemo nastojati privući publiku koja je navikla obilaziti mnogobrojne festivale u Hrvatskoj i regiji. Iako ćemo Voloskanu brendirati i konceptualizirati kao manji, boutique festival, lokalnog karaktera, sadržajem i kvalitetom želimo se maksimalno približiti nekim velikim produkcijama. Iako je samo događanje ove godine još uvijek na razini pilot projekta, zaista smo se potrudili da neke stvari budu kvalitetne, kao što je primjerice ozvučenje. Budući da su lokalni izvođači i umjetnici itekako doprinijeli u razvoju ovog festivala, uvijek će upravo oni činiti veći dio programa, ali ćemo redovito dovoditi i neke goste. Nadamo se da će publika to prepoznati i da će festival opstati.

Bio je to svojevrsni “flashback” u vrijeme dok je Opatija bila središte noćnog života čitave regije, što misliš može li se ponoviti to vrijeme?

Mora li Opatija uopće biti središte zbivanja noćnog života u regiji?! Možda čak i ne. Međutim, mora li Opatija imati noćni život? Svakako. Noćni je život jedan od važnijih socio-ekonomskih aspekta svakog grada pa je prilično bizarno u kojoj je mjeri on zapostavljen već dugi niz godina, posebice u tako ponosnoj, povijesnoj turističkoj destinaciji koja želi biti konkurenta na tržištu. Osim toga što time treba oplemeniti turističku ponudu, noćni život bi trebao biti dostupan opatijskoj mladeži koja je prilično frustrirana što sada već čitave generacije ostaju uskraćene za noćne provode kakve su imali njihovi roditelji.

Smatram kako nema potrebe da se prizivaju neka „bolja vremena“ koja se trebaju pod svaku cijenu ponoviti, niti je potrebno Opatiju etablirati kao party destinaciju, ali trebali bi postojati preduvjeti za uređen i kontroliran noćni život.

Zašto je po tebi noćni život u Opatiji potpuno nestao? Koji je pravi način povratka zabave u naš grad?

Teško je dati jednostavan, linearan odgovor na pitanje zašto i tko je odgovoran za potpuno odumiranje zabave u noćnim, pa čak i večernjim satima, jer je riječ o kombinaciji faktora i krivaca koji su pretvorili Opatiju u letargičnu spavaonicu, s doručkom. No, unatoč svemu, kada se povremeno održi neko događanje, glazba uvijek nekome smeta. Glazba je uvijek nekome preglasna. Možda je to najznačajniji problem. Opatija je izgubila svoju urbanost, ono pulsiranje ulica i vibracije grada koji živi za kulturno-umjetnički vikend sadržaj.

Pomalo je ironično to što je stara dama najživahnija baš za vrijeme RetrOpatija festivala koji se održava posljednjih nekoliko godina, dok suvremenog, modernog sadržaja (baš i) nema. Ne bih ovdje htio biti krivo shvaćen, RetrOpatija je dobra manifestacija koju treba razvijati, mnogima je potreban taj sentiment. Međutim, tko želi odrastati, živjeti u gradu muzeju, osim mumija i arheoloških artefakata!? Možda je to najznačajniji problem.

Prije svega, potrebno je senzibilizirati naše sugrađane koji žive u centru i širem centru grada. Nešto glasnije ulice vikendom normalna su stvar u svim centrima razvijenih gradova, većim ali i onim manjim. A ljeti bi, ti isti sugrađani, mogli podnijeti pokoje open air događanje koje traje duže od 23.00 h. Ne bi bilo uredu kada ne bih spomenuo hotelijere, koji također silno zagovaraju potpunu tišinu za svoju klijentelu koja je pretežito treće životne dobi. Eto, i njih moramo senzibilizirati. Nakon toga, potrebno je da ugostitelji i organizatori, uz pomoć gradskih vlasti i struktura, osmisle kvalitetan sadržaj i program.

Budući da se sam baviš glazbom, što misliš o klupskom prostoru centra Gervais? Može li zadovoljiti sve što je potrebno za veću manifestaciju?

MarketingMariner keramika

U suradnji s Festivalom Opatija već smo testirali klupski prostor centra Gervais i prepoznali potencijal; Opatija može imati nešto čega u gradu nema već više od desetljeća- klub. Prostor ima svoje boljke, ali s dobrom suradnjom i produkcijom, Gervais može podnijeti veće manifestacijske zalogaje. Svakako ne bismo htjeli da se prenamijeni u garažu ili štogod slično, već želimo da funkcionira redovito, kao klub za nešto veće, ali i manje događaje. Želimo da se uz njega veže glazba, umjetnost i kultura- kvalitetan sadržaj za noćne provode.

Idejni si začetnik i predvodnik kolektiva pod imenom Liminal. Kako je nastao Liminal i tko se okuplja pod tim imenom?

Liminal je kolektiv koji je nastao spontano, nakon što je nekolicina nas zaljubljenika u underground elektroničku glazbu započela s organizacijom manjih party-a na koje je s vremenom počelo dolaziti sve više posjetitelja. Brojnost publike je rasla, pa tako i naše ambicije. Zapravo, mnogi su na neki način sudjelovali u organizaciji dosadašnjih evenata; lokalni DJ-evi, promotori, ugostitelji, hotelijeri, pa čak i sama publika koja je imala aktivnu ulogu u razvoju te male opatijske underground scene koja trenutno postoji. Htjeli smo lokalnim izvođačima, amaterima, pa i ne samo DJ-evima, već i glazbenicima koji se bave drugom vrstom glazbe kao što su rap i hip-hop glazba, omogućiti pozornicu, a lokalnoj smo publici željeli priuštiti plesni podij i druženje vikendima uz nekomercijalni glazbeni sadržaj.

Naš entuzijazam i trud urodili su plodom, jer donekle uspijevamo održavati opatijsku scenu, a ostvarili smo i neke veće nastupe i suradnje s festivalima kao što su Sonus, Sea Star, Labyrinth Open i Student Day Festival.316A4A25-C9CF-4687-B179-B504A65D8673

Koje su ti ambicije u glazbi? Što bi volio postići i gdje bi htio nastupati?

Još uvijek više vremena posvećujem organizaciji i promociji glazbenih događaja i kulturno-umjetničkih manifestacija, a DJ-ing mi je hobi kojeg nastojim unaprijediti dok god u njemu uživam. Niša kojom se ja bavim je prilično nezahvalna. Zahtjeva veća financijska ulaganja i puno vremena, dok je nekakav ozbiljniji uspjeh gotovo nemoguć za hrvatske izvođače i producente, stoga ne razmišljam o DJ-ingu kao o nekakvoj dugoročnoj, ozbiljnoj karijeri, već kao o jednom od mojih hobija prema kojem trenutno gajim veliku strast i ljubav.

Isto tako, ne razmišljam o nekim velikim nastupima, velikim pozornicama i festivalima. Do toga će možda doći… ili neće. Zapravo, neki od najdražih nastupa koje pamtim su bili oni za tek stotinjak posjetitelja, istinskih zaljubljenika u underground elektroničku glazbu. Doduše, nastupi pred više od tisuću ljudi imaju svoju posebnu čar, a strast i trema su prisutni neovisno o tome je li na podiju desetak ili tisuću ljudi.

Kakav je život u Kopenhagenu? Usporedi sa životom u Hrvatskoj?

Teško je tek u nekoliko redaka opisati i sažeti razlike između života u Hrvatskoj i života u Danskoj. Prije svega, osjetno su velike razlike između birokratskih aparatusa. To sam već primijetio pri samom dolasku; sređivanju papira, upisu na fakultet, prilikom zapošljavanja i sl. Kao što je za pretpostaviti, danski je sustav jednostavniji, brži i smisleniji, daleko napredniji u usporedbi s onim tromim i kafkijanskim, hrvatskim.

736A59B2-D3EB-4407-8A62-0D317AA4F201

Kopenhagen

Usporedimo li društvene i kulturološke norme, Danska je opet mnogo razvijenija i naprednija zemlja. Kopenhagen je jedna od manjih svjetskih metropola, ali to i jest u svakom pogledu; jedan je od važnijih europskih kulturnih, ekonomskih i političkih centara, stoga je vrlo ugodan za život. Sukus dojmova jest da je Danska zemlja u kojoj vrijedan, pa i onaj manje vrijedan građanin može biti bezbrižan jer sustav neće zakazati. Ono što je bilo najvažnije za mene jest da sam si istovremeno mogao osigurati kvalitetno visoko obrazovanje i financijsku neovisnost. Eto, to je zasigurno najvažnija razlika za hrvatske studente.

Mnogi ljudi nakon završenog fakulteta na nekom stranom Sveučilištu ostaju u inozemstvu, zašto si se odlučio na povratak u Hrvatsku i Opatiju i koji su ti planovi za budućnost?

Ja se zapravo nisam odlučio za povratak u svoju domovinu ili svoj grad, već za povratak radu na nekim projektima koji me trenutno zanimaju pa ću neko vrijeme sigurno provesti u Opatiji, možda i duže, ovisno o ishodu, pa tako nemam nekakve čvrste planove za budućnost.

“Vjerujem da su svima dobro poznati brojni razlozi zbog kojih se većina nakon odljeva mozga, odliju i za poslom i životom u razvijenije i produktivnije sredine.”

 

55555
MarketingMNK Gorovo

Zadnje novosti

To Top