MarketingMariner keramika
Na kafe

Juraj Aničić: «Mnogo možemo naučiti od Škota»

New Project (1)

«Bježim, odlazim van iz ovog grada. Stavljam copyright na mučna sjećanja. Dosta je. Zauvijek izlazim iz stada. Nek’ me tješe hladne pive sjevera.» Belfast food o Juraju Aničiću iz Opatije

Juraj Aničić ima 27 godina i atipični je Opatijac. Barem što se tiče izbora svojeg zanimanja. Juraj je magistrirao drvnu tehnologiju na Šumarskom fakultet u u Zagrebu. Još za vrijeme studija radio je u stolarijama na CNC strojevima kao programer, a nakon završetka studija bavio se dizajnom namještaja i kao tehnolog u proizvodnji ploča od masivnog drva. Usprkos činjenici da u Hrvatskoj kronično nedostaje stručnjaka iz njegove «branše», Juraj je odlučio na odlazak u inozemstvo.

Poprilično rezignirano govori: «Razočarao sam se u glupe hrvatske zakone, korupciju pa i u poslovanje privatnika. Jednostavno nisam vidio perspektive i zato sam odlučio sreću potražiti vani.» I našao ju je u Glasgowu u Škotskoj. Na dalekom sjeveru. O svom životnom putu i razmišljanjima progovara ekskluzivno za RivijeraNews.

Kako to da se jedan mladi Opatijac odlučio za studij drvne tehnologije?

 Oduvijek su me  privlačile šume i drvo kao jedan “divlji” materijal zbog svoje nehomogenosti i anizotropije. Isprva sam htio studirati šumarstvo, međutim bio sam svjestan da ću teško dobiti posao u Hrvatskim šumama bez posjedovanja stranačke iskaznice ili debele veze. Odlučio sam se potom za drvnu tehnologiju kao jedan endemičan smjer što se pokazalo kao pun pogodak jer se radi o jednom izrazito deficitarnom zanimanju.

Ima li posla za tvoju struku u Hrvatskoj?

Posla ima jako puno. Štoviše, događa se da zbog nedostatka radne snage poslodavci na rukovodeća mjesta postavljaju ljude koji su netom izašli s fakulteta.

Nekada je kod nas bilo mnogo posla u drvnoj industriji. Postoje li potencijali za razvoj drvne industrije u zaleđu Opatijske rivijere?

Naravno da postoje potencijali. Jednako kao i u ostatku Hrvatske.  Međutim zbog nedostatka radne snage, visokih poreza i izrazito komplicirane birokracije sve ostaje samo na snovima.

Gdje se trenutno nalaziš i što radiš?

Živim i radim u Glasgowu, najvećem i najmnogoljudnijem gradu Škotske. Radim kao voditelj jednog odjela u najvećoj škotskoj firmi CCG Ltd. koja se bavi gradnjom zgrada i kuća na bazi drva.

Možeš li živjeti isključivo od svoje plaće?

Ne samo da mogu živjeti od svoje place, već živim život kakav nisam mogao ni pomisliti da ću imati. I to sve u svojoj prvoj godini rada u inozemstvu. Kupio sam auto, razne glazbene instrumente, idem na utakmice i koncerte, svaki dan u teretanu jacuzzi i saunu, izlazim dva puta tjedno. Mogao sam si priuštiti i brojna putovanja. Dva puta sam bio kući u Hrvatskoj, dva puta obišao Englesku i Škotsku…

Kakvi su troškovi života u Škotskoj?

Gotovo sve je jeftinije. Živežne namirnice su daleko jeftinije. Auti, autoceste, voda…Cijene goriva se kreću otprilike kao i kod nas. Evo za stanarinu moram izdvojiti nešto više nego u Zagrebu, ali s obzirom na plaću ispada me jeftinije živjeti u Glasgowu nego u Zagrebu. Još da imam cimera bilo bi mnogo jeftinije. Nedavno sam gledao cijene najma stana u Zadru i moram reći da su cijene više nego u Glasgowu.

Juraj u škotskoj

MarketingCreative Weddings - videosnimanje i fotografiranje vjenčanja

Zvuči sjajno, ali hoće li potrajati takvo stanje s obzirom na političku situaciju u Ujedinjenom kraljevstvu? Hoće li najavljeni Brexit utjecati na tvoj status u Škotskoj?

Problem je u tome što nitko ne zna što će se dogoditi nakon najavljenog Brexita. Svi zapravo misle da se neće ni dogoditi, a to bi po meni bio i najbolji ishod. Ali ja se uopće ne brinem jer je moj radni status ovdje neupitan.

Jesu li Škoti čuli za Opatijsku rivijeru? Jesmo li prepoznatljiva turistička destinacija za škotske turiste?

Začudo, ali ne. Iako su gotovo svi bili u Hrvatskoj. Posebno je popularan Dubrovnik zbog serije Game of Thrones, a sve više ih odlazi u Split.  Englezi i Škoti hrle kao ludi na Hideout festival na Zrću. Kad im kažem da to nije za hrvatsku omladinu zbog previsokih cijena, ne mogu vjerovati. Postojala je dobra avionska veza između Pule i Edinburgha, tako da je ovdje dolazilo mnogo Škota. Pritom su ponajviše posjećivali zapadnu obalu Istre. Zbog ogromnih napeta na aerodromu, brojne kompanije morali su ili povisiti cijene ili ukinuti letove pa se i broj turista iz Škotske smanjio.

Možemo li što naučiti od njih? Poznato je da je turizam u Škotskoj jedan od važnih ekonomskih grana…

Možemo mnogo naučiti od njih, kao što bi neke stvari oni mogli naučiti od nas. Ono što oni od nas mogu naučiti jest naša usluga u restoranima. Naši ugostitelji i konobari ih nadmašuju u svakom smislu. Što se tiče turizma u Škotskoj, oni su daleko bolje iskoristili prirodne potencijale koje imaju.  Stalno se potiču manifestacije u prirodi. Mnogo serija i filmova se snima u Škotskoj i oni to pretvore u odličnu reklamu.

Ono što je važno naglasiti je da Škoti neće podizati cijene usprkos velikoj potražnji jer im je cilj da turisti opet dođu. Za razliku od Dubrovnika gdje su cijene ekstremno visoke, čak i za njihove pojmove. I važno je naglasiti kako imaju mnogo bolju povezanost zračnim linijama i cijene su pristupačne za razliku od cijena avio karata u Hrvatskoj.

Rivalitet Škota i Engleza poznat je diljem svijeta, osjeti li se na ulicama Glasgowa?

O da. Glasgow je uvelike podijeljen grad na katolike i protestante tj,. Irce i Škote kojima su Englezi isprali mozak. Meni je upravo utakmica između Hrvatske i Engleske na proteklom Svjetskom prvenstvu pomogla da upoznam ljude u jednom lokalnom pubu. Ušao sam u pub pogledati utakmicu, ne mareći tko će od gostiju navijati za koga.

Ispostavilo se da je pub bio okupljalište Celticovih navijača koji su navijali za Hrvatsku te su me nakon utakmice svi častili i slikali se sa mnom. Jednom zgodom kada sam bio u supermarketu pitali su me prolaznici otkuda sam zbog naglaska. Kada sam im rekao da sam iz Hrvatske pružali su mi ruke i govorili da bi i oni htjeli biti Hrvati. Jako smo popularni u Škotskoj.Juraj – Celtic

Posljednjih godina u Hrvatskoj se pojavio trend kuhanja piva te su mnogobrojna craft piva našla svoja mjesta na policama hrvatskih dućana. Kakva su piva u Škotskoj i kakva su naša u usporedbi sa slavnim pivima sjevera?

Piva su vrhunska, kao i viskiji i ginovi. ima ih toliko da ih do kraja života neću uspjeti sve degustirati. Postoji CAMRA, udruženje ljubitelja piva koja potiče pubove i pivovare, tako da je to veliki poticaj za pivarsku industriju. Ali iskreno, po meni je pivovara Medvedgrad je ogroman potencijal koji bi bio konkurentan da se pojavi u Škotskoj. Hrvatskoj fali takvih pivnica po uzora na Medvedgrad.

Planiraš li se karijeru nastaviti u Hrvatskoj?

Ne planiram se vraćati, čak ni kao turist.

55555
MarketingMNK Gorovo

Zadnje novosti

To Top