Ako živite u tom prekrasnom gradiću s pogledom na čitav Kvarner, ako volite i poštujete njegovu bogatu kulturnu baštinu – vjerojatno jeste. Ako osjećate da ste Kastavac – onda to zasigurno jeste. Ovdje nećemo prebrojavati krvna zrnca već predstaviti jedno zanimljivo istraživanje koje je osamdesetih godina prošlog stoljeća proveo kastavski povjesničar Darinko Munić.
U njegovoj knjižici «Prezimena kastavskih obitelji i pojedinaca iz 1723. godine», objavljenoj 1990. može se pronaći prvi poznati popis stanovništva na području tadašnje Kastavske gospoštije koju su osim Kastavske komune činili još i nekadašnja srednjovjekovna sjedišta Veprinac i Mošćenice. Popis kojega je Munić objavio zapravo je popis podložnika samo Kastavske komune (bez Veprinca i Mošćenica) koja obuhvaća široko područje od Opatije, Voloskog, Rukavca, preko Matulja, Kastva, Viškova pa sve do Grobnika uključujući nekoliko zaseoka uz Rječinu (Kukuljani, Baštijani i Trnovica). U popis stanovništva uključeni su i riječki kvartovi: Srdoči, Zamet, Grbci…
Danas na tom području živi gotovo 100 000 stanovnika, ali nekada nije bilo tako. Popis kojega je sastavio poznati kastavski kapetan Juraj Vlah sadrži 960 imena. Međutim, tu se radi samo o glavama obitelji pa Munić pretpostavlja da je Kastavska komuna sredinom 18. stoljeća brojala 3500 – 4500 stanovnika. Popis je napisan na talijanskom jeziku, međutim autoru se prilikom pisanja potkrala i pokoja pogreška te je katkada do izražaja došao i njegov izvorni čakavski hrvatski jezik. Iako u potpisu stoji da je autor popisa tadašnji kancelar Juraj Vlah koji je kasnije postao dugogodišnji uspješni kastavski kapetan, valja spomenuti da su njegovi korektori i suradnici bili Tomaso Tomičić i Andrej Dubrović.
Iako se svrha sastavljana popisa ne može sa sigurnošću utvrditi, ali pretpostavlja se da je popis služio u svrhu prikupljanja poreza. Ono što se popisom može dokazati jest etnička struktura stanovništva. Nedvojbeno je da čak 80 % tadašnjih stanovnika Kastavske komune nosi prezime karakteristično za slavensko stanovništvo, a uvidom u popis prezimena, mnoga postoje i danas. Na popisu se nalazi čak 210 različitih prezimena, što dovoljno govori o heterogenom sastavu Kastavštine. Najbrojnije je prezime na popisu: Lučićkojega nosi 39 podložnika, zatim slijede: Ferlan/Frlan (27), Slavić (27, Vlah (18), Grbac (17), Širola (17), Blečić (16), Mladenić (16), Srdoč (16), Tibljaš (15), Kinkela (13), Perčić (13), Pilepić (13), Puž (13), Sinčić (13), Dobrović (12), Host (12), Lenac (12), Osojnak (12), Šepić (12), Štefan (12), Trinajstić (12), Ćiković (11), Stanić (11), Sušanj(11), Baćić (10)…
Letimičnim pogledom može se uvidjeti da su najčešća prezimena bila povezana s lokalitetima na kojima su nosioci tih prezimena živjeli. Zato Vlah nije posebno pridavao pozornost zapisujući naselja u kojima su podložnici živjeli jer se pretpostavljalo da Ivan Matulja živi u Matuljima, Marko Pobar u Pobrima, Josip Rubeša u Rubešima, Luka Marčelja u Marčeljima, a Hermiona Bezjak u Bezjakima. Ako bi se kojim slučajem dogodila nekakva neočekivana migracija u to vrijeme, revni popisivač Vlah bi takvu travestiju zabilježio s opaskom Mattio Sincich dai Ferlani. Na popisu se nalazi svega 40 nositelja prezimena stranog porijekla, kako navodi Munić, od kojih su se neki toliko udomaćili tako da su i lokaliteti prozvani po njima. Prezimena furlanskog porijekla su: Ferlan/Frlan – Ferlani/Frlanija, Petrc – Petrci, Tuhtan – Tuhtani. Od prezimena furlanskog porijekla valja istaknuti i Kinkela, Fiamin, Justi, Karlavaris, Marot i mnoga druga…Nekada brojna obitelj Kranjec iz Opatije i Voloskog došla je u pradavna vremena iz obližnje Kranjske. Posebno je zanimljivo porijeklo obitelji Host čiji su preci u srednjovjekovnu Kastavštinu dolazili kao nepozvani gosti i dugo vremena nisu imali komunalna prava.
Prve pisane dokumente koji spominju stanovništvo Kastavštine nalazimo u knjizi riječkog notara Antuna de Renno de Muittina koji polovicom 15. stoljeća spominje nekoliko prezimena koje nalazimo u Vlahovom popisu. Sljedeći relevantni izvor je kastavski statut koji u 63. kapitulu iz 1585. godine spominje prisutne gradske vijećnike: Črljenca, Blečića, Marota, Zavidića, Pavlinića, Pilepića, Matešića, Bratkovića, Slavića, Stanića, Frlana, Spinčića, Drnjevića i Puhara.
Migracije stanovništva i pozitivni prirodni prirast te mnogobrojne teritorijalne promjene učinile su svoje tako da Grad Kastav prema posljednjem popisu broji 10.472 stanovnika, ali područje nekadašnje Kastavske komune danas naseljava gotovo 100 000 ljudi. Demografska struktura stanovništva uvelike je izmijenjena međutim potomci nekadašnjih Kastavaca još uvijek u velikom broju nastanjuju ognjišta svojih predaka, a nositelja popisanih prezimena nimalo ne nedostaje. Vlahov popis i Munićeva knjižica predstavljaju jedan važan povijesni izvor koji daje uvid u stanovništvo našeg kraja prije 300 godina.
Možda će vam biti zanimljivo
