MarketingMNK Gorovo
Na kafe

Dajak: “Želim Slatinu urediti kao multifunkcionalni prostor”

New Project (9)

Odavno je poznato da iz našega kraja dolaze mnogi izvrsni mladi ljudi i stručnjaci u svom poslu. Na žalost, mnogi od njih žive i rade negdje izvan naše mikroregije ili u inozemstvu, a u rodni kraj dolaze samo vikendom ili za praznike. Jedan od njih je Ivan Dajak koji je nedavno dobio prestižnu nagradu National Geographica – Žuti okvir.

Ivan je odrastao u Opatiji. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a u gimnaziju je pošao u Rijeku. Nakon srednje škole kratko studira na Ekonomskom fakultetu i radi u opatijskom Kraš Choco baru. Budući da je od malena bio vrlo kreativan, razmišljao je da njegov životni poziv bude nešto gdje bi njegova kreativnost došla do izražaja. Nakon dugog razmišljanja odlučio je pokušati upisati krajobraznu arhitekturu na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Kao student pokazao se vrlo uspješnim u onome što radi te su njegovi brojni projekti dobili veliko priznanje struke, a Ivan dobiva nagradu za nagradom. O svemu tome popričali smo s Ivanom u velikom intervjuu.

Nedavno si diplomirao krajobraznu arhitekturu na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Koja je bila tema tvog diplomskog rada?

Tako je, krajem rujna sam diplomirao Krajobraznu arhitekturu na Agronomskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu. Tema mi je bila Projekt krajobraznog uređenja područja plaže Slatina u Opatiji po mentorstvom doc.dr.sc. Petre Pereković.

Kako to da si došao na ideju napisati rad o Slatini? 

Pa prvo zato što sam Opatijac i ovim diplomskim radom sam htio dati prijedlog kako stručno riješiti problem Slatine. Nekoć centar društvenog života, odmora, trgovine i užitaka, a danas otužni prikaz neuređenog, zapuštenog i neprivlačnog prostora. Sve su to atributi koji kupalište Slatina opisuju od njegovih početaka, odnosno početaka kupališnog turizma u Opatiji do današnjeg dana.

Obalno područje Opatije, posebno Slatine, predstavlja izuzetno vrijedan prostorni resurs koji je rezultat kompleksnog odnosa krajobraznih elemenata uvjetovanih fizičkim ograničenjima topografije terena i bogatog kulturnog nasljeđa koji je kroz dva desetljeća društvenog i ekonomskog razvoja rezultirao formiranjem jedinstvene i prepoznatljive vizure grada kakvu danas imamo.
Potreba za obnovom trenutno neuglednog kupališta Slatina i uz nju vezanog poteza šetnice te stvaranje gradskog trga je uistinu neophodna. Potrebno je prostor Slatine urediti kao višefunkcionalni prostor, a ne samo kao kupalište. Svojom pozicijom u samom centru grada, može nuditi višenamjenske sadržaje i događanja. Moje je mišljenje kako Slatina treba postati prostor koji bi svojim uređenim parterom, izgledom i bogatstvom vizualnih elemenata te oblikovanjem i sadržajem bio privlačan, kako domicilnom stanovništvu, tako i gostima kroz cijelu godinu.

Kako bi prema tvojem viđenju trebala izgledati nova Slatina?

Uređenjem višenamjenske centralne zone područja plaže Slatina, Opatija dobiva na novoj urbanoj kvaliteti koja integrira prirodne i tradicionalne vrijednosti lokacije u suvremene procese privremenog ili stalnog boravka korisnika (turizam- privremeno, stanovništvo- stalni korisnici). Proširenje šetnice Lungomare, stvaranje “klasičnog “trga, te novi gradski sadržaji doprinose kvalitetnijoj ponudi kupališnih površina i sadržaja.

79282634_1477534975718781_230759375814262784_n

Granicu između izgrađenog i morske obale tj, plaže čini šetnica Lungomare koja se proteže uzduž cijelog obuhvata. Šetnica ima 3 točke različitog karaktera a to su prostor za izlaganje skulptura i boravište na sjevernom dijelu, trg koji predstavlja ulazak plaže u urbanitet grada u centralnom dijelu te restoran s vidikovcem i pristaništem za manje brodove na južnom dijelu. Centralni gradski trg je oformljen na prostoru povijesnog trga Vladimira Gortana. Unošenjem elemenata quincunx kao slobodna interpretacija klasicističkog parka i tračnica na mjestu trse iz 19.st. u podu na moderan način predstavlja poveznicu na povijest Opatije. U nastavku trga prema obali smjestio se drveni vidikovac koji prelazi preko kupališnog dijela Slatine i dolazi iznad površine mora gdje je točka na kojoj se pružaju najbolje vizure na Rijeku, Krk, Cres, Učku. Svojom konstrukcijom i materijalom podsjeća na sojenicu koja je na tom mjestu bila prije izgradnje sadašnje plaže…

…a plaža?

Sama plaža je oblikovana terasasto te prati liniju šetnice. Podijeljena je na tri zone, kupalište i sunčalište na sjevernom dijelu, sport i rekreacija u središnjem te intimnija zona na južnom dijelu. Spoj obale i mora ima nekoliko različitih karaktera što doprinosi na kompleksnosti i stvara zanimljive vizure s mora. U oblikovanju obale umetnuti su drveni molovi nepravilnih oblika i različitih veličina koji također predstavljaju tradicionalni element opatijskih kupališta.

79348036_741634972988553_3633207964917039104_n

80643437_752053611959548_1700880789509505024_n

Misliš li da postoji mogućnost realizacije tvog idejnog rješenja? 

Smatram kako svakako postoji potreba za nekom promjenom na Slatini. Tome svjedoče i razni projekti koji su se već radili na tu temu, ali i Studija s konceptom urbanističko- pejzažnog uređenja obalnog područja grada Opatije rađena 2017. godine (Arhitektonski fakultet u Zagrebu, profesori Krajnik i Mlinar). Bio bi izuzetno sretan kada bi u Gradu prepoznali projekt i sve što taj projekt može pružiti Opatiji u budućnosti.

MarketingMNK Gorovo

79251597_453448782031722_6489333810570723328_n

79135792_765800023894503_7118273638687571968_n

Svojevremenu si ponudio Gradu projekt krajobraznog rješenja okoliša Osnovne škole Rikarda Katalinića Jeretova u Opatiji. Gdje je zapelo s time? 

Da, to je bio moj završni rad pod mentorstvom prof.dr.sc. Branke Aničić.  Istina, projekt je ponuđen Gradu te sam bio i na razgovoru u Gradu na tu temu ali je sve zapelo na imovinsko- pravnim odnosima koji su na području škole.

Što misliš o krajobraznom uređenju Opatije u odnosu na standarde s kojima si se susretao u Europi?

Krajobraznog uređenja ili nekog ozbiljnijeg projektiranja na tu temu u Opatiji nema. Nažalost, čini mi se kako smo zapeli u prošlom dobu i ne znamo se iz toga izvući. Smatram kako bi budući razvoj Opatije trebao uspostaviti kvalitetnu ravnotežu između naslijeđenog urbanizma i arhitekture Austro- Ugarske i suvremenih intervencija kako bi se istovremeno osigurala zaštita prostora i njegovo unaprjeđenje u skladu sa suvremenim načelima urbanističkog planiranja, te s posebnim naglaskom na održivost i zelenu gradnju.

Opatijska rivijera je jedinstvena mikrolokacija i turistička destinacija, je li moguće napraviti nekakav makroplan, krajobraznu viziju u koju bi se uklopili Lovran, M. Draga Matulji, Kastav i Opatija? 

Što se tiče nekog makroplana, on postoji. Grad Opatija ga je 2017. godine naručio od Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu gdje su profesori Krajnik, Petrović Krajnik i Mlinar zapravo jako dobro ustanovili svu problematiku obalnog područja Opatije (uključujući i Lovran, Ičiće, Iku,…) Sad je na gradu što će napraviti s tom Studijom.

Što misliš je li potrebna revitalizacija opatijskih parkova? 

Ona je neophodna. To je bila isto jedna od točaka mog diplomskog rada. Kada se priča o Opatijskim parkovima, prva pomisao svima je park Angiolina. Međutim, Opatija ima još veliki broj predivnih parkova. Jedan od njih je i park Margarita. Ideja koju sam ja predložio u diplomskom radu je zapravo da se napravi zelena infrastruktura, tj. povezanost parka Angiolina preko Slatine do parka Margarita pa dalje na šetalište Carmen Sylve ili u drugom smjeru na Amerikanske vrtove.

Nedavno otvoreni Amerikanski vrtovi zainteresirali su javnost, međutim kao da još uvijek nešto nedostaje. Što misliš da bi trebalo učiniti na toj lokaciji?

Amerikanski vrtovi su jedan jako hvalevrijedan projekt. Nešto novo i interesantno. Ne bi htio prijevremeno ulaziti u teme da li nešto fali. Koliko sam upoznat projekt ide u nekoliko faza, te je ovo tek prva faza koju su završili. Pričekajmo završetak projekta do samog kraja pa onda možemo razgovarati da li se je nešto moglo ili trebalo bolje napraviti.

Tvoje je zanimanje uistinu deficitarno te nam u našem kraju nasušno treba mladih inženjera poput tebe. Kakav je tvoj plan za budućnost? Želiš li se vratiti u Opatiju? 

Pa evo trenutno sam se zaposlio u Zagrebu u struci, što je u današnje vrijeme dosta teško. Sretan sam u Zagrebu i imam nekih planova u budućnosti. Ali svakako bi mi bilo drago kada bi postojala mogućnost zapošljavanja i povratka u Opatiju jednog dana.

55555
MarketingMNK Gorovo

Zadnje novosti

To Top